Osnovna škola Petar Berislavić Trogir
Informatika je područje ljudskog djelovanja, samim time i znanost koja se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka (informacija).
Izraz informatika prvi se put pojavljuje u Francuskoj 1960. godine. Nastaje kao izvedenica iz dviju riječi: informacija (fr. informatique) i automatika (fr. automatique). INFORmacija + autoMATIKA = INFORMATIKA
Pod informatikom se danas najčešće podrazumijeva predmet kojeg uče osnovnoškolci i srednjoškolci te je važno istaknuti da se razlikuje od predmeta računarstvo, iako sadrži i osnove računarstva. U informatici se više daje naglasak na informacije, postupke, načine obrade podataka i primjenu računala i informatičkih uređaja, dok je manje riječ o samim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime se više bavi računarstvo.
Vještine iz područja ICT su jedne od najvažnijih vještina koje ističe Vijeće Europe. Svi smo svjesni važnosti ICT u suvremenome društvu, a posebno je važno nastojati poticati učenje i poučavanje ICT u Republici Hrvatskoj.
Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol = IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.
Internet je 1969. godine osnovalo u američko Ministarstvo obrane. Zvao se ARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte, dok net označava računalnu mrežu). Cilj te mreže je bio da se poveže određeni broj računala u SAD-u. Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane SAD-a novac nije nedostajao. Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio ključan za nastanak i popularizaciju interneta; tijekom šezdesetih godina vladao je Hladni rat, zbog čega je Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su morali projektirati Arpanet tako da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mreže te se uništi, dakle, čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen, ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema.
Svako računalo spojeno na internet ima svoju IP adresu, ali se kod korištenja usluga, npr. u internetskom pregledniku, uglavnom koriste imena koja se u adrese prevode pomoću sustava poslužitelja za DNS. Popularni su internetski preglednici Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera i Safari.ISP (Internet service provider) tvrtke korisnicima pružaju usluge za spajanje na internet, a ponekad također daju i uslugu korištenja elektroničke pošte i/ili određenu količinu prostora na njihovom poslužitelju da korisnik napravi svoju internetsku stranicu. Kako bi se spojio na internet, korisnik treba potpisati ugovor s ISP-om.
Internet je zbog svoje raširenosti najveći izvor malicioznog softvera. Najveći dio malicizonog softvera dolazi s stranica čiji sadržaj se smatra neprimjerenim (znatno rjeđe kod onih čije se korištenje plaća) te većine internetskih stranica s torrentima, crackovima, generatorima ključeva (keygeni), serijskim brojevima i sl. Doduše, neke stranice s torrentima (Demonoid, TorrentLeech i slične) ograničavaju registraciju te se na njima vrlo rijetko postavlja sadržaj s malicioznim softverom. Korisnik može dobiti neku vrstu malicioznog softvera pokretanjem zaražene datoteke skinute s interneta a ponekad i jednostavnim posjećivanjem maliciozne internetske stranice (to se zove drive-by download).
Internetske stranice čiji URL počinje s https:// a ne s http:// imaju šifrirane veze, što prevetira mogućnost da netko drugi pročita informacije koje je korisnik unio na tim stranicama. Ipak, to ne znači da te stranice nisu maliciozne, već samo da su njihove veze šifrirane.
Naši osmaši su za vas kreirali umnu mapu da bi lakše povezali silne pojmove koji se vrte oko Interneta.
Kad god se pojavi zvuk, negdje neki predmet treperi. Zvuk je uvijek posljedica treperenja nekih predmeta. Zvuk se mora kroz nešto kretati. Potrebno je da nešto vodi zvuk od njegovog izvora do onoga koji ga čuje. To se naziva posrednik ili "medij". Medij može biti zrak, voda, drvo, zapravo sve što nas okružuje omogućava da zvuk dopre do našeg uha. Bubnjić u uhu vibrira, a vibracije se živčanim putem u obliku električnih impulsa prenose do mozga. Na potpuno isti način funkcionira i mikrofon.
Da bi se zvuk mogao unijeti u računalo, moramo ga pretvoriti iz mehaničkog (analognog) u digitalni oblik.Ovaj postupak se zove digitalizacija. Digitalizacija se odvija u tri koraka:
Audio formati podržani u programu Audacity
Učenici naše škole u sklopu projektne nastave koriste Audacity , te su zajedničkim naporima osmislili i snimili kratke intervjue i emisije. Pri tome su naučili praktične i korisne informacije o snimanju, obradi i pohranjivanju audiozapisa. Osim samog rada u programu Audacity naučili su temi pristupiti na drugačiji i zabavan način.
Projekte naših učenika možete poslušati na poveznicama ispod:
6.b - Par riči o školi
6.b - Čakula o školi
6.c - Maleni Kviz
Video (lat. "vidim") ili videotehnika zajednički je naziv za niz tehničkih postupaka kojima se ostvaruje snimanje, zapis, obrada, prijenos i prikaz pokretnih slika koje se gledaju na televizijskom ili računalnom zaslonu.
VIDEOZAPIS je rezultat tehničkog postupka u kojem se ostvareni snimak obradi i spremi u odgovarajući tip datoteke.Video kamere danas za razliku od „starih” na klasičnu filmsku vrpcu, sliku "hvataju" na specijalizirani mikročip. (koriste se tri CCD čipa od kojih svaki obrađuje jednu od tri osnovne boje R G B, red green blue). Za jednu sekundu video snimke, prema video standardima potrebno je snimiti 25 sličica (engleski "Frame"), da bi se dobili koliko-toliko prirodni pokreti bez "poskakivanja".
Movie Maker je dio Microsoft paketa koji omogućuje snimanje, obradu i izvoz videozapisa. Sučelje ovog programa je jednostavno i lagano za korištenje. Prilikom kreiranja videozapisa program nudi razne opcije prijelaza između video klipova, a isto tako omogućuje umetanje raznih efekata preko dijelova videozapisa.
Učenicima je posebno drago što mogu rezati i spajati razne videozapise koje pronađu na Internetu. Movie Maker omogućuje spremanje cijelog projekta na tvrdi disk, ali isto tako možete spremiti projekt te ga prilagoditi za prikaz na računalu ili mobitelu. Zbog toga su morali naučiti neke od video formata koje podržaju i računala i mobilni uređaji.
FORMATI VIDEOZAPISA
MPEG - Prikazivanje audio, vizualnog i audio-vizualnog sadržaja koji se nazivaju medija objekti. Ovi objekti mogu biti prirodnog ili sintetičkog porijekla, što znači da mogu biti snimljeni kamerom ili mikrofonom ili biti generirani pomoću računala.
WMV - je generičko ime za seriju Microsoftovih video codeca baziranu na MPEG 4 standardu
Učenicima je iznimno zabavno raditi projektnu nastavu u kojoj mogu primjeniti znanja i vještine naučena u drugim programima, a da pritom stvaraju nešto novo.Naši učenici su nakon savladavanja programa Audacity, savladali i Movie Maker te su na teme po izboru obradili slike, tekst, animacije i sve spojili u jedan videozapis.
Njihove uratke možete pogledati ispod:
